Podrška gradonačelnika Igela: napad na slobodu medija u Berlinu?
U Treptow-Köpenicku, gradonačelnik Igel (SPD) hvali ljevičarsku stranku zbog njenog poteza protiv kritičkog uredničkog tima Apollo Newsa.

Podrška gradonačelnika Igela: napad na slobodu medija u Berlinu?
U kontroverznoj izjavi, gradonačelnik Berlina Oliver Igel (SPD) pohvalio je stranku ljevice za njezinu inicijativu protiv internetskog časopisa Apollo News u Berlin-Treptowu. Na skupu 7. listopada, koji je održan u suradnji s “Udrugom antifašista”, sudionici su pozvali na “udaranje po gumbima desnih medija” i “istjerivanje desničarskih ideja iz glava”. Igela su u okružnoj skupštini pitali hoće li osuditi napad na redakciju Apollo Newsa. No, izričito je podržao inicijativu i ocijenio je pozitivnom suprotstaviti se medijima koji, po njegovom mišljenju, “namjerno šire dezinformacije” i “unižavaju ljudsko dostojanstvo pojedinaca”. Kritičari te izjave vide kao potencijalnu prijetnju slobodi tiska i tumače formulacije Lijeve stranke kao latentni poziv na nasilje.
Stranka Ljevica je na letku objavila adresu redakcije Apollo Newsa, izražavajući zabrinutost zbog mogućeg nasilja. Redakcija je i ranije bila meta materijalne štete. Političar FDP-a Wolfgang Kubicki govorio je o “odvratnom pozivu na nasilje”, a Njemački sindikat novinara (dju) također je osudio kampanju kao “napad na slobodu tiska”. Senatorica unutarnjih poslova Iris Spranger (SPD) pridružila se kritici i jasno se izjasnila protiv inicijative. Državna sigurnosna agencija već je započela istragu.
Produbljivanje rasprave o slobodi tiska
Incidenti u Berlinu naglašavaju općenito napetu situaciju u vezi sa slobodom tiska u Njemačkoj. To se definira kao sloboda medija od vladine intervencije i ekonomskog pritiska. Uz cenzuru i medijsku sinkronizaciju, važni aspekti su i represija i nasilje nad novinarima. Godišnji indeks “Reportera bez granica” pokazuje da će Njemačka 2025. biti na 11. mjestu od 180 zemalja sa 83,85 bodova. To je jedno mjesto niže nego prošle godine, što ukazuje na sve veću brutalnost prema novinarima.
Nasilje nad novinarima povećalo se u Njemačkoj od 2019., s 89 dokumentiranih incidenata u 2024., a većina napada povezana je s prosvjedima. U međunarodnoj usporedbi sloboda tiska u SAD-u nalazi se na 57. mjestu, što također predstavlja zabrinjavajuće pogoršanje. Ovdje američka vlada pod Trumpom čini kritične rezove koji otežavaju pristup informacijama novinarima.
Reakcije i izgledi
Razvoj događaja u Berlinu mogao bi poslužiti kao poziv na buđenje za širu raspravu o ograničenjima i zaštiti slobode tiska u Njemačkoj. Iako ustav (članak 5.) jamči vanjsku slobodu tiska, ona nije apsolutna i ima ograničenja poput zaštite maloljetnika ili osobnih prava. Društvena rasprava o širenju informacija i njegovim političkim implikacijama stoga ostaje od središnje važnosti.
Aktualni događaji u Berlinu jasno pokazuju da rasprava o slobodi tiska nije samo od velike važnosti u povijesti, nego iu sadašnjosti. Uz intervenciju državne sigurnosti sada se očekuje da će se pomno pratiti i raspravljati o pravnim i društvenim posljedicama ovih događaja.