Smrt nakon policijske akcije: Pučki pravobranitelj iznio ozbiljne optužbe
Smrt Kupa Illunga Medarda Mutomba nakon policijske operacije u Berlin-Spandau otvara kritična pitanja o policijskom radu.

Smrt nakon policijske akcije: Pučki pravobranitelj iznio ozbiljne optužbe
Smrt 64-godišnjeg Kupa Illunga Medarda Mutomba nakon policijske operacije u Berlin-Spandau i dalje izaziva ozbiljna pitanja. Incident se dogodio 14. rujna 2022. kada je Mutombo, koji je bolovao od paranoidne shizofrenije i nije govorio njemački, pao u komu i preminuo u bolnici 6. listopada 2022. Prema nalazu obdukcije, uzrok njegove smrti bilo je oštećenje mozga uzrokovano nedostatkom kisika, do kojeg je navodno došlo tijekom operacije. Operaciju, u kojoj je sudjelovalo dvanaest policajaca, ured pučkog pravobranitelja Državnog zakona o suzbijanju diskriminacije (LADG) klasificirao je kao izrazito problematičnu i povezanu s ozbiljnim optužbama protiv berlinske policije. Ovo optužuje policiju za kršenje LADG-ove zabrane diskriminacije jer Mutombo nije bio tretiran na odgovarajući način zbog njegovog invaliditeta i jezične barijere. Ured pučkog pravobranitelja ozbiljno traži ispriku policije, priznanje odgovornosti države i odštetu od najmanje 45.000 eura za Mutombovu obitelj.
Prema informacijama iz rbb24 Operacija je pokrenuta na temelju sudskog naloga koji je zahtijevao da se Mutombo smjesti na zatvoreni psihijatrijski odjel. Ipak, istragom su utvrđeni značajni nedostaci u postupanju policije. Nedostajalo je prevoditelja i vanjske psihijatrijske podrške, što se smatra ozbiljnim propustom. Brat, Mutombo Mansamba, prethodno je podnio pritužbu uredu pučkog pravobranitelja, koji je pokrenuo ta pitanja. Ured pučkog pravobranitelja dio je Senatskog odjela za rad i socijalna pitanja, koji se također našao na meti kritika jer se bavi nedostatkom pripremljenosti i osposobljenosti policije za postupanje s mentalno bolesnim osobama.
Strukturni nedostaci u policijskoj obuci
Slučaj Mutombo jasno pokazuje da postoje ozbiljni strukturni nedostaci u tome kako policija postupa s ljudima u krizama mentalnog zdravlja. Stručnjaci poput Martina Thünea, znanstvenika na tirinškom Sveučilištu primijenjenih znanosti za javnu upravu, ističu da se policijska obuka u ovom području često zanemaruje. Obuka se uvelike razlikuje između saveznih država i često nije osigurana na odgovarajući način. Također je utvrđeno da policijski službenici rad s psihički bolesnim osobama doživljavaju kao posebno stresan, što znači da često nemaju potrebnu smirenost i kompetentnost u radu s tim osobama. Thüne naglašava da nisu svi ljudi s mentalnim bolestima opasni, no to se često ne bavi na odgovarajući način u obuci.
Uz tražene isprike i novčanu naknadu, ured pučkog pravobranitelja traži obvezujuće smjernice i prilagodbe policijske obuke. Preporuča se poboljšati obuku policijskih službenika i osigurati specijaliziranu obuku kako bi bili bolje pripremljeni za mentalne bolesti. Thüne ističe kako je ključno da policijske snage obrate veću pozornost na informacije iz hitnih poziva kako bi na vrijeme prepoznale u kojim situacijama može biti potrebna deeskalacija.