Eksplozivna opasnost! Traumatična dimnjačka nesreća u Berlin-Neuköllnu

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U Neuköllnu se dogodila kobna dimnjačka nesreća uzrokovana deflagracijom. Sigurnosne mjere su bitne.

In Neukölln gab es einen tödlichen Kaminunfall, der durch eine Verpuffung verursacht wurde. Sicherheitsmaßnahmen sind unerlässlich.
U Neuköllnu se dogodila kobna dimnjačka nesreća uzrokovana deflagracijom. Sigurnosne mjere su bitne.

Eksplozivna opasnost! Traumatična dimnjačka nesreća u Berlin-Neuköllnu

U tragičnom incidentu u jednoj obiteljskoj kući u Berlin-Neuköllnu smrtonosna eksplozija dogodila se u ponedjeljak navečer oko 19 sati. Eksploziju je izazvao dimnjak, a točan uzrok policija još utvrđuje. U nesreći je od zadobivenih teških ozljeda preminula 41-godišnjakinja, dok su još jedna odrasla osoba i jedno dijete teško ozlijeđeni. Osim toga, lakše su ozlijeđene tri odrasle osobe i troje djece. Eksplozivni val od eksplozije Razarača uništio je nekoliko prozora i prouzročio značajnu štetu na kući, a da nije izbio požar, kako je izvijestio [rbb24].

Deflagracije uzrokovane visokim temperaturama i nepotpunim izgaranjem vrlo su opasne i mogu se dogoditi sasvim neočekivano. Ova vrsta eksplozije proizvodi zvučni "puf" zvuk, ali je znatno manje nasilan od jake eksplozije. Povijesno gledano, u Njemačkoj je bilo nekoliko smrtnih slučajeva zbog sličnih incidenata. Primjer je smrt umirovljenika u Buchenu zbog plinske grijalice ili smrt 73-godišnjaka u Stutenseeu koji je umro zbog nepropisno instalirane grijalice na tekući plin. Posebno teška nesreća dogodila se u Eisenhüttenstadtu 2001. godine, gdje je poginulo pet osoba, piše [rbb24].

Sigurnosne mjere za sprječavanje deflagracija

Kako bi se smanjio rizik od deflagracije, preporučuju se neke sigurnosne mjere. To uključuje osiguravanje dovoljnog dovoda zraka prilikom grijanja kamina i peći i neupotrebu ubrzivača vatre kao što su benzin ili alkohol. U slučaju požara u dimnjaku nikako nemojte koristiti vodu, već odmah pozovite vatrogasce. Osim toga, treba spaljivati ​​samo suho drvo s najviše 15-20% preostale vlage. Također je bitno redovito čišćenje peći i godišnje održavanje dimnjaka i grijača. Preporučljivo je biti posebno oprezan kada radite sa zapaljivim parama u kući. Lomovi i propuštene ispušne cijevi također mogu dovesti do opasnog curenja ugljičnog monoksida, kao što [WDR] naglašava.

Za pravovremeno otkrivanje opasnih koncentracija CO preporučuje se detektor ugljičnog monoksida. Ovo bi trebalo biti instalirano u svakoj prostoriji s izvorima izgaranja i postavljeno na zid u razini očiju. U slučaju alarma vrijedi sljedeće pravilo: otvorite prozore i vrata, odmah napustite zgradu i nazovite 112. Ugljični monoksid je nevidljiv, bez mirisa i okusa te može ozbiljno ugroziti zdravlje ako se ne otkrije na vrijeme.

Zdravstveni rizici i dugoročne posljedice

Ugljični monoksid utječe na opskrbu tijela kisikom tako što se veže na crvena krvna zrnca, što može izazvati opasan oblik "unutarnjeg gušenja". Simptomi trovanja CO u početku nalikuju prehladi, što može dovesti do toga da se ljudi pogrešno liječe lijekovima protiv gripe ili testiraju na COVID-19. U teškim slučajevima trovanje može biti smrtonosno. Dugoročni učinci često su nepoznati, ali oko trećine pacijenata koji su umjereno do teško otrovani može razviti srčanu disfunkciju. Osim toga, 10% otrovanih je u opasnosti od srčanog udara unutar 56 mjeseci, što naglašava važnost mjera opreza. Detektor ugljičnog monoksida stoga nije samo preporučena nego i nužna zaštitna mjera, kako naglašava [Vatrogasna udruga].