Nasilni spor oko novih izbora predstavničke skupštine u židovskoj zajednici u Berlinu

Nasilni spor oko novih izbora predstavničke skupštine u židovskoj zajednici u Berlinu

spor oko novih izbora reprezentativne skupštine u židovskoj zajednici Berlin

Židovska zajednica u Berlinu trenutno je žarište nasilne rasprave zbog planiranih novih izbora njenog predstavnika. Razlog za to je kontroverzni izborni nalog, protiv kojeg su dva člana općine podnijela zabranu sudu Središnjeg vijeća Židova. Aplikacija je dostupna Berliner Zeitung. Dvojica članova aktivna su u općini već više od 70 godina i vide demokratska načela koja su kršena izbornog zakona.

Izborni propisi imaju neke posebne osobine: od 70 godina, nijedan članovi ne mogu se kandidirati za reprezentativni skup. To znači da su preživjeli holokaust isključeni iz kandidature. Posebno je iritantno za članove da se ta dobna granica ne odnosi na vladajuće predstavnike. Nadalje, izbori se provode isključivo glasovanjem poštara, što znači da se identitet birača ne može provjeriti. To znači jasan prekid s prethodnim načelom osobnog glasanja.

Još jedna točka kritike odnosi se na isključenje mandatnih prijevoznika za druge židovske organizacije kao što su Konferencija o zahtjevima, Makkabi, Mamorti, Lauder, Središnje vijeće ili Chabad. Ova vrsta diskriminacije zbog pripadnosti židovskoj organizaciji jedinstvena je u Njemačkoj i vjerojatno neće izdržati pravni pregled, navodi odvjetnik.

Nedostatak transparentnosti također uzrokuje kritiku. Izmijenjeni statuti židovske zajednice još nisu u potpunosti objavljeni. Mnogi članovi ne pronalaze mogućnost pregledavanja statuta tijekom radnog vremena u općini.

Predsjedavajući židovske zajednice odbacuju navode i odnose se na postojeće dobne granice i isključenje članova drugih klubova. Općina se boji da bi članovi drugih klubova mogli zlostavljati židovsku zajednicu kako bi stekli prednosti. Općina spominje mirovinsko osiguranje kao model glasovanja u poštanskom položaju.

Središnje je pitanje sada je li Sud Središnjeg vijeća Židova odgovoran za sukob. Židovska zajednica naglašava da je sama postavila arbitražni odbor i da bi trebala provjeriti izborne propise. Ipak, prema Berliner Zeitung, jedan pretpostavlja da će se Sud proglasiti odgovornim. U slučaju ništavosti izbornog naloga, Sud bi mogao izreći sankcije protiv općine. Postoji čak i mogućnost da se središnjem vijeću preporučuje da općinu članstva u svojim organima dođe do dvije godine.

Židovska zajednica je optimistična i pretpostavlja da izborni propisi potvrđuju i da se izbori pravilno provode. Članovi se smiruju i ističu da se prije svakog izbora vode grijane rasprave i rasprave.