Priznavanje u Zehlendorfu: Solidarnost s Izraelom nakon terorističkog napada

Priznavanje u Zehlendorfu: Solidarnost s Izraelom nakon terorističkog napada

Dana 7. listopada 2025. godine u SDEROTPLATZ -u se dogodila javna minutna tišina u Zehlendorfu, Berlin, u znak sjećanja na žrtve terorističkog napada protiv Izraela 7. listopada 2023., ovaj spomen -memorijalni događaj, koji je započeo u 12:00 sati, bio je namijenjen da pošalje vidljivi znak solidarnosti i stanja. Okrug Steglitz-Zehlendorf ponovno je potvrdio svoju odlučujuću predanost antisemitizmu, teroru i mržnji. Posebno su zapaženi da su dugogodišnji odnosi okruga s izraelskim gradovima blizancima Kiriat Bialik, s kojima je postojala veza od 1965., i Sderot, koji je postojao od 1975. godine. Da bi obilježili godišnjice, delegacije iz oba grada posjećene okrugom od 7. do 10. srpnja 2025.

7. listopada ostat će zapamćen kao središnji datum za Izrael i židovsku zajednicu, kao što je to bio slučaj da su teroristi Hamas napali Izrael, ubivši bezbroj nedužnih civila. Više od 200 ljudi oteto je, što je uzrokovalo veliku bol i strah među preživjelima i obiteljima. U Njemačkoj savezna vlada pokazuje svoju solidarnost s Izraelom i prepoznaje izraelsko pravo na samoodbranu. Predsjednik Frank-Walter Steinmeier redovito razgovara sa svojim izraelskim kolegom kako bi ponovio podršku.

Poziv protiv antisemitizma

Steinmeier je jasno dao do znanja da rođaci otete taoce žive u mučnoj neizvjesnosti i da Hamasov teror također utječe na civile u pojasu Gaze koji nisu odgovorni za nasilje. Naglašava se da je humanitarna pomoć potrebna za civilno stanovništvo u Gazi, a istovremeno je antisemitizam u Njemačkoj opisan kao nepodnošljiv. Da bi se zaštitila židovski život, poziv da odbaci antisemitizam i mržnja prema Izraelu je hitniji nego ikad. Nasilje i antisemitske izjave klasificirane su kao kaznene djela, dok se zaštita židovskog života naglašava kao državna odgovornost i građanska dužnost.

Plan s pet bodova otkriven je u svjetlu zabrinjavajućeg porasta antisemitskih zločina, koji su u posljednjih 20 posto porasli za preko 20 posto. To je usmjereno na političare i uključuje važne mjere za borbu protiv antisemitizma. Felix Klein, povjerenik za antisemitizam savezne vlade, naglašava da država može stvoriti okvirne uvjete, ali svaku borbu protiv mržnje prema Židovima mora voditi svaki pojedinac.

Plan s pet točaka protiv antisemitizma

• Bildung und Begegnung stärken: Bildungsinhalte zu jüdischem Leben, israelischer Geschichte und Antisemitismus sollen im Lehrplan verankert und Begegnungsprogramme ausgebaut werden.
• Recht und Schutz jüdischen Lebens sichern: Antisemitismusbeauftragte sollen bei Behörden eingesetzt und Aufrufe zur Vernichtung eines Staates als Straftat erfasst werden.
• Jüdisches Leben sichtbar und sicher im öffentlichen Raum verankern: Die Ausübung jüdischer Religionsfreiheit soll durch das Feiertagsrecht abgesichert werden.
• Partnerschaften und jüdische Kultur fördern: Wissenschaftliche Kooperationen zwischen Israel und Deutschland sollen gefördert und antisemitische Inhalte von Fördergeldern ausgeschlossen werden.
• Monitoring ausbauen – grenzüberschreitend handeln: Besseres Monitoring antisemitischer Vorfälle und Vernetzung über Grenzen hinweg sind notwendig.

Alexander Sperling, generalni direktor Regionalnog udruženja židovskih zajednica u Westphalia-Lippeu, opisuje stav prema životu Židova u Njemačkoj kao "napeto". Specifični incidenti koji članovi zajednice postavljaju pod pritisak nisu neuobičajeni. 22-godišnji student iz Düsseldorfa opisuje raspoloženje kao više neprijateljski. Trenutne negativne izjave, poput antisemitske obavijesti u Flensburgu, podsjećaju na tamna vremena i često ih šire ljudi koji ne namjeravaju antisemitizam.

S obzirom na ove izazove, spomen-događaj ne samo da podvlači važnost solidarnosti sa žrtvama terorističkog napada, već i potrebu da se zauzme presudni stav protiv antisemitizma i za miran suživot za sve ljude.