Otkriveno studij: Socijalni strahovi voze pravo -pulističke tendencije

Veröffentlicht:

Von:

Entdecken Sie die neuesten Erkenntnisse der Studie "Wie wir wirklich leben" von Philip Morris und dem rheingold Institut. Die Untersuchung zeigt, wie wirtschaftliche Ängste und das Gefühl sozialer Unsicherheit populistische Einstellungen fördern. Erfahren Sie, warum der soziale Abstieg nicht nur Menschen niedrigerer Schichten betrifft und welche Rolle Migration in diesem Zusammenhang spielt. Tauchen Sie ein in die Details der unvoreingenommenen Analyse und verstehen Sie die Herausforderungen unserer Gesellschaft.
Otkrijte najnovije znanje o studiji "Kako stvarno živimo" Philipa Morrisa i Instituta Rheingold. Istraga pokazuje kako ekonomski strahovi i osjećaj socijalne nesigurnosti promiču populističke stavove. Otkrijte zašto društveno porijeklo ne samo da utječe na ljude niže klase i koja migracija uloga u ovom kontekstu. Uronite u detalje nepristrane analize i razumijete izazove našeg društva. (Symbolbild/MB)

Društveni strahovi i njihov utjecaj na populističke struje u Njemačkoj

U trenutnoj istrazi, koju je izveo Philip Morris GmbH u suradnji s Institutom Rheingold, strah od društvenog ispadanja usredotočen je na politički krajolik Njemačke. Studija, koja ima za cilj stvarnosti života građana, otkriva zanimljive odnose između ekonomskih briga i sklonosti pravokutnim populističkim stavovima.

Sveobuhvatna analiza provedena je 2024. godine i intervjuirala je oko 4.000 građana koji imaju pravo glasa u Njemačkoj. Rezultati pokazuju da strah od socijalnog pada ne utječe samo na ljude iz slojeva s niskim dohotkom. Umjesto toga, akademici i druge skupine u društvu prožeti su tim strahovima. Istraga otkriva da u općoj populaciji postoji zastrašujuća tendencija projekcije kako bi se posebno ekonomska pitanja usmjerila na temu migracije.

Mnogi ispitanici navode da se osjećaju u nepovoljnom položaju. Taj osjećaj vanjske odlučnosti, tj. Dojam da ne možete oblikovati vlastiti život prema osobnim idejama, znači da tragači traže stabilnost i sigurnosnu potporu političkim strujama koje nude jednostavne odgovore na složena pitanja. U tom kontekstu postaje jasno da izbor stranaka poput AfD -a i Saveza Sahra Wagenknecht nije samo motiviran ekstremnim ekonomskim teškoćama, već unutarnjim strahovima.

  • Želja za podrškom: Neki ispitanici tvrde da imaju veći zahtjev za prosperitetom, na koji imaju pravo putem državne pomoći ili imovine u obliku nekretnina. U isto vrijeme, osjećaju odstupanje između svojih zahtjeva i stvarnosti, što dovodi do razočaranja i frustracije.
  • Migracija kao konkurencija: Ovi se strahovi često projiciraju na migrante, koji se doživljavaju kao prijetnja resursima poput radnih mjesta i socijalnih usluga. Istraživači to tumače kao opasnu pripovijest koja je potaknula desno -punističke struje.

Upravni direktor Philipa Morrisa, Torsten Albig, naglašava da je za politički trend potrebna diferencirana analiza društvenog okvira, posebno uspjeh AFD -a i BSW -a u istočnonjemačkoj saveznim državama. Cilj studije je jasnije shvatiti ove društvene pojave i objektivno osvjetljavati njihove učinke.

U vrijeme kada su politički krajolici u Europi sve polarizirajući, razumijevanje ovih mehanizama je važno. Studija dovodi do razmišljanja o vašoj vlastitoj percepciji socijalnih uvjeta i prepoznavanju kako pojedinačni strahovi mogu utjecati na kolektivno djelovanje.

Za zdravu demokraciju ključno je da se znakovi socijalnog nezadovoljstva i strahovi čuju i rješavaju. To je jedini način razvoja mjera koje zadovoljavaju izazove u društvu i učinkovito suzbijaju razloge razvoja populističkih struja. Rezultati ove studije nude vrijedan temelj za buduće političke rasprave i odluke u Njemačkoj.