Vrh klime u Berlinu: 1,3 bilijuna za zaštitu od klime do 2035. godine!

Vrh klime u Berlinu: 1,3 bilijuna za zaštitu od klime do 2035. godine!

Berlin, Deutschland - U utorak, 25. ožujka 2025., André Corrêa do Lago, imenovani predsjednik Sljedeće svjetske konferencije o klimi u Brazilu, otvorio je klimatski dijalog u Petersbergu u Berlinu. U svom govoru naglasio je potrebu za međunarodnom suradnjom, solidarnošću i energijom u borbi protiv grijanja Zemlje. Dijalog se odvija u saveznom vanjskom uredu do srijede i priprema Svjetsku konferenciju o klimi u jesen, u kojoj će središnja tema biti nabava klimatskog financiranja u iznosu od 1,3 bilijuna dolara do 2035. godine. Ova je svota već obećana na posljednjoj Svjetskoj konferenciji o klimi u Bakuu.

Corrêa do Lago posebno je naglasio ulogu privatnih ulaganja u klimatsku zaštitu i prilagodbu klimatskim promjenama. Jasno je dao do znanja da je važno ojačati partnerstvo između vlada, tvrtki i multilateralnih institucija. Većina novca za zaštitu od privatne klime trenutno teče u industrijalizirane zemlje. Dio potrebnih 1,3 trilijuna dolara mogao bi se financirati porezima za zrak i otpremu i porezi na fosilna goriva, čak i ako Corrêa do Lago nije ušao u fosilna goriva izravno u svom govoru.

Izazovi i ciljevi

Ovaj datum rasprave odvija se u vezi s prvom kalendarskom godinom iznad ograničenja od 1,5 stupnjeva i hitnim slučajevima Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma. Jennifer Morgan, vodeća klimatska diplomata iz Njemačke, opisala je situaciju kao izazovnu, ali naglasila je da pariški sporazum ostaje snažan. Luisa Neubauer, klimatska aktivistkinja, izvijestila je o "obrambenom" raspoloženju u usporedbi s izlaskom i obranom gola od 1,5 stupnja.

Druga tema u Berlinu je klimatska meta Europske unije. Povjerenik EU -a Wopke Hoekstra objavio je da se klimatski cilj EU -a više neće odlučiti u ožujku 2040. godine. Komisija za EU trenutno pregovara s državama članicama o tom cilju, s tim da je Ursula von der Leyen da EU emitira 90 posto manje CO2 do 2040. nego 1990. godine. U tom kontekstu, Centrum Centrum Menapfabrik za europsku politiku sugerira smanjenje između 78 i 88 posto, dok Savjetodavni odbor za klimatske znanosti EU Komisije preporučuje smanjenje od 90 do 95 posto.

Pariški sporazum u fokusu

"Pariška konvencija", koja je odlučena 12. prosinca 2015. na Svjetskoj konferenciji o klimi u Parizu, čini osnovu za trenutne rasprave. 195 zemalja obvezalo se da sadrže klimatske promjene i redizajniraju globalnu ekonomsku strukturu klimatskih prijatelja. Tri glavna cilja sporazuma su ograničenje povećanja globalne prosječne temperature, smanjenja emisija i prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja sredstava u skladu s ciljevima zaštite od klime. Cilj je ograničiti porast temperature na maksimalno 1,5 stupnjeva Celzija iznad pred -industrijske razine, a više klimatskih plinova ne može biti izbačen do sredine stoljeća nego kod sudopera ugljika.

Da bi bili uspješni, u održivim ulaganjima potrebna je brza i dosljedna dekarbonizacija globalne ekonomije, kao i milijarda odbitka globalnih financijskih tokova. Konkretno, zemlje u razvoju moraju biti podržane financijski i prijenosom znanja i tehnologije. Za razliku od Kyoto protokola, pariški klimatski sporazum veže sve zemlje na zemlji i zahtijeva razvoj nacionalnog doprinosa klimatskog doprinosa (NDC), čiji se napredak mora redovito izvještavati. Sporazum je stupio na snagu u studenom 2016. nakon brzog postupka ratifikacije, a na kraju 2018. godine donesen je sveobuhvatan skup pravila za provedbu. EU je 2019. godine europski zeleni sporazum odlučila provesti te klimatske ciljeve.

Sveukupno, međunarodna zajednica suočava se s značajnim izazovima, ali volja za suradnju i djelovanje očito je očito u okviru klimatskog dijaloga u Petersbergu.