Solingen u stanju žalosti: nazovite strože slabilice

Nach dem tödlichen Messerangriff in Solingen fordern Politiker schärfere Abschieberegeln und ein strengeres Waffenrecht. Ein Unfall bei der Abschiebung wirft Fragen auf.
Nakon kobnog napada noža u Solingenu, političari zahtijevaju oštrije odstupanje i stroži zakon o oružju. Nesreća u deportaciji postavlja pitanja. (Symbolbild/MB)

Solingen u stanju žalosti: nazovite strože slabilice

U Solingenu je u petak navečer došlo do tragičnog incidenta, kada je napad noža koštao tri osobe i brojne druge ozljede. 26-godišnjim sirijskim tražiteljem azila upravlja se kao glavni osumnjičeni u ovom šokantnom slučaju i sada je u pritvoru. Zločin nije samo izazvao zgražanje u regiji, već je i pokrenuo široku raspravu o sigurnosnoj situaciji i politici azila u Njemačkoj.

napadač, koji u prošlosti nije bio poznat kao ekstremist, već se naselio u Njemačkoj krajem 2022. godine i borio se za svoju primjenu azila. U početku je plan bio deportirati ga u Bugarsku - zemlju kroz koju je došao u EU. Međutim, deportacija je odgođena u Njemačkoj zbog njegovog nestanka. To postavlja pitanja o tome kako se takvim sigurnosnim rizicima upravljaju u administraciji, a raspravlja se da li vlasti dovoljno provjeravaju svoje postupke.

Reakcije politike

Politička reakcija na napad bila je odmah i glasna. Premijer Sjeverne Rajne-Westphalije Hendrik Wüst jasno je dao do znanja da je temeljito ispitivanje procesa unutar vlasti neophodno. "Puno je pitanja", primijetio je Wüst u intervjuu. Poziva se na iskreno preispitivanje događaja kako bi utvrdio jesu li pogreške negdje napravljene.

Kancelar Olaf Scholz obećao je da će obilježiti žrtvu napada. U isto vrijeme, vodeće političke ličnosti, poput šefa CDU -a Friedrich Merz, vodilo je raspravu u drugom smjeru. Na primjer, Merz je pozvao na prijem za izbjeglice iz Sirije i Afganistana. Ove izjave pokazuju kako je politički optužena rasprava i kako bi mogla utjecati na predstojeće državne izbore u Saksoniji i Thuringiji.

Merzov napredak, međutim, dobio je vjetar od šefa SPD -a Saskia Esken, koji je istaknuo da takve mjere nisu kompatibilne s njemačkim zakonima i Europskom konvencijom o izbjeglicama. To pokazuje duboke jarke koje postoje u političkom krajoliku Njemačke u smislu migracije i sigurnosti.

Obrada sigurnosne situacije

Dodatni glasovi politike imaju za cilj pružiti sigurnosnim vlastima više ovlasti i pojačati kontrole. Federalni predsjednik Frank-Walter Steinmeier naglasio je potrebu da sigurnosne snage moraju imati relevantna sredstva kako bi djelovale učinkovito protiv terorizma. Izložio je trenutne sigurnosne strukture i govorio o više osoblja kako bi se mogao bolje suprotstaviti prijetnji.

Pored toga, pojavljuju se i zahtjevi za oštrije propise u zakonu o oružju. Federalni ministar pravde Marco Buschmann objavio je da će savezna vlada započeti razgovore o regulaciji noževa. "Sada ćemo savjetovati kako dodatno unaprijedimo borbu protiv ove vrste kriminala noža", rekao je. Ovo bi mogao biti važan korak za sprečavanje sličnih incidenata u budućnosti.

Opseg ozljeda, s četiri od osam ozljeda, također je potreban kritički pregled trenutnih postupaka u suočavanju s opasnim tražiteljem azila. Činjenica da je osumnjičeni usko povezan s terorističkom milicijom Islamska država povećava hitnost ove rasprave i daje vlasti pod pritiskom da osiguraju da se takvi ljudi dosljedno progone.

Geopolitička dimenzija

Politika migracije novo je ispitana u trenutnoj situaciji, a raspravlja se da li međunarodna odgovornost i strategije preseljenja ne moraju biti obuhvaćene. Tema migracije i sigurnosne situacije nije važna samo za Njemačku, već i za cijelu EU. Ostaje za vidjeti kako će se razviti kontroverza političke klime i hoće li daljnji incidenti ove vrste oblikovati rasprave o azilu i sigurnosti u Njemačkoj.

Nakon strašnih događaja u Solingenu, nije samo politička rasprava o sigurnosnoj situaciji u Njemačkoj, već i uvid u društveno -ekonomske uvjete i izazove koji proizlaze iz trenutnih razvoja.

Izbjeglička situacija u Njemačkoj je složena i mnogi čimbenici igraju ulogu. Konkretno, često se dovodi u pitanje integracija izbjeglica koje su pobjegle iz zemalja s trajnim sukobima. Građanski rat u Siriji traje već više od desetljeća, a u međuvremenu je više od 6,6 milijuna ljudi napustilo zemlju, a mnogi su tražili Njemačku kako bi pronašli sigurnost. Ove okolnosti ne uzrokuju samo zabrinutosti za sigurnost, već i poslovne čimbenike, poput tereta sustava socijalne skrbi i integracije na tržište rada.

Situacija izbjeglica u Njemačkoj

Njemačka je jedan od glavnih ciljeva za izbjeglice iz ratnih i kriznih područja od 2015. godine. Unatoč brojnim ponudama za podršku, mnoge izbjeglice suočavaju se s velikim izazovima u integraciji. Jezične barijere, kulturne razlike i pristup tržištu rada samo su neke od prepreka koje je potrebno prevladati. Prema saveznom statističkom uredu, oko 1,2 milijuna ljudi sa statusom zaštite u Njemačkoj imalo je poteškoća u pronalaženju posla krajem 2021. godine, što je njihovu integraciju otežalo. Statistička savezna ured

Zahtjevi za reformama

Prema incidentu u Solingenu, političari i stručnjaci sve više razumiju da su potrebne sveobuhvatne reforme u području azila i sigurnosti. Zahtjevi za pooštravanje zakona o zakonima o oružju postali su glasni kao i oni nakon bolje razmjene informacija između vlasti. Savezni predsjednik, premijer saveznih država i brojni zastupnici više su puta govorio o jasnom razgraničenju izbjeglica kojima je potrebna zaštita.

U tom je kontekstu također potrebno navesti potrebu za preispitivanjem strategija prevencije za ekstremizam u Njemačkoj. Inicijative za promicanje socijalne integracije, programa za političko obrazovanje i mjere za jačanje socijalne kohezije igraju ključnu ulogu u sprečavanju takvih incidenata. Analiza i suočavanje s ekstremizmom zahtijeva višenamjenski pristup, koji, osim sigurnosnih aspekata, također mora uzeti u obzir i socijalno -psihološke i ekonomske čimbenike.

- nag