Novi uvidi iz Göttingena: U fokusu

Novi uvidi iz Göttingena: U fokusu
Nova otkrića o liječenju atrijske fibrilacije: značaj mirisa kalcija
Osnovni mehanizmi atrijske fibrilacije, široko rasprostranjena srčana aritmija u Njemačkoj, sada su dobili nove uvide od istraživanja u Sveučilišnom medicinskom centru Göttingen (UMG) u suradnji s njemačkim centrom za kardiovaskularna istraživanja (DZHK). Tim koji je pod vodstvom prof. Dr. Niels Voigt otkrio je da poremećaji u kalcijevu mumpiranju stanica srčanih mišića doprinose kroničnim oblicima ove bolesti.
Atrijska fibrilacija jedan je od najčešćih oblika srčanih aritmija u Njemačkoj i pogađa oko dva milijuna ljudi. To je, između ostalog, uzrokovano sporadičnim električnim kvarovima u atrijskim pećima srca, koje se s vremenom mogu povećavati. Ovi uvjeti nisu samo neugodni, već mogu imati i ozbiljne posljedice, uključujući udare kada postoje krvni ugrušci.
Studija, objavljena u časopisu "Cirkulacija", pokazuje da smanjenje proteina u stanicama srčanog mišića igra središnju ulogu u razvoju atrijske fibrilacije. To utječe na miris kalcija stanica. Kalcij je bitan element koji je odgovoran za kontraktilnu funkciju srčanog mišića. Istraživači: iznutra su istaknuli da ti puferi djeluju u automobilu sličan "amortizerima"; Ako više niste učinkoviti, čak i male fluktuacije u koncentraciji kalcija mogu dovesti do značajnih problema.
Važan dio studije bila je upotreba srčanog tkiva, koje je uzeto tijekom kirurških intervencija. Ovdje su izolirane stanice srčanih mišića i mogle bi učiniti svoje kalcijeve valove vidljivim posebnom tehnologijom mikroskopa. Ovi valovi su netočni električni impulsi koji nastaju u mišićnom tkivu i dovode do nepravilnih otkucaja srca koji su karakteristike atrijske fibrilacije.
Istraživači: Unutra, također su utvrdili da se već odobreni lijekovi, poput Levosimendan i Omecamtiv, mogu koristiti potencijalno za poboljšanje mirisa kalcija. Ovi lijekovi mogli bi pomoći zamijeniti neispravne pufere u stanicama srčanog mišića i na taj način ponuditi nove pristupe terapiji za pacijente s atrijskom fibrilacijom.
Važnost ovog istraživanja je velika jer ne samo da produbljuje razumijevanje mehanizama atrijske fibrilacije, već otvara i perspektive novih terapijskih pristupa. Tim koji je vodio prof. Voigt optimističan je da se mogu razviti nove strategije za ciljano liječenje atrijske fibrilacije, koje smanjuju učestalost bolesti i poboljšavaju kvalitetu života pogođenih ljudi.
Ukratko, može se reći da su rezultati ove studije korak u pravom smjeru za poboljšanje upravljanja atrijskom fibrilacijom i minimiziranje povezanih rizika. Istraživanje pomaže pacijentima s ovom čestom srčanom aritmijom mogu dobiti bolje mogućnosti liječenja.