Um čuvar u Berlinu: 30 godina nakon ubojstva naroda Srebrenice

Um čuvar u Berlinu: 30 godina nakon ubojstva naroda Srebrenice

Brandenburger Tor, 10117 Berlin, Deutschland - 11. srpnja 2025. godine oko 500 ljudi okupilo se na vratima Brandenburga u Berlinu kako bi obilježili 30. godišnjicu genocida Srebrenice. Ovaj memorijalni događaj ponudio je priliku pročitati imena 30 poznatih žrtava najmanje 8.372 koji su ubijeni tijekom masakra. Ovaj zločin, koji se smatra najozbiljnijim ratnim zločinom u Europi od Drugog svjetskog rata, počinili su 11. srpnja 1995. od strane bosansko-serbijskih vojnika pod zapovjedništvom Ratko Mladića kada su ubili muslimanske dječake i muškarce u gradu Srebrenici.

Naslov s imenima svih poznatih žrtava postavljen je tijekom događaja, što je jasno ilustriralo opseg događaja. Član Bundestag Jasmine Hostert (SPD) naglasio je važnost prikazivanja žrtava i preživjelog stava. U dubokom znaku komemoracije, još jedan događaj pod nazivom "Naše priče, naše upozorenje. Protiv zaborava" dogodio se u Berlinskom predstavničkom domu.

Skandal u Bundestagu

U Bundestagu je dan prepoznat s jednom raspravom. Međutim, ova sesija doživjela je skandal kada su neki zastupnici AFD -a doveli u pitanje klasifikaciju radnje kao genocida, što je dovelo do nasilnih reakcija. Od prošle godine, 11. srpnja Ujedinjeni narodi su počinili kao "Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na Srebrenicu 1995". Ovaj korak je napravila Generalna skupština UN -a 2024. godine, ali protiv glasova Srbije, Rusije i Kine.

U Bosni-Hercegovini su se dogodili i opsežni memorijalni događaji. Deseci tisuća ljudi okupili su se u spomen na žrtvu masakra Srebrenice. Ostaci sedam ubijenih ljudi pokopani su u komemoraciji u istočnom bosanskom selu Potocari. U Sarajevu su ljudi održavali minutu minutu tišinu u sklopu cijelog dana tugovanja tijekom plakanja sirena. U danima službenih komemorativnih proslava, marševa mira, ultramaratona i konvoja motocikla koji su privukli dodatnu pozornost na ovaj tragični dan.

Povijesna pozadina

Srebrenica genocid dogodio se u kontekstu propadanja Jugoslavije, koji je započeo početkom 1990 -ih. Građanski rat u Bosni i Hercegovini eskalirao je nakon referenduma o neovisnosti u proljeće 1992., koji su bojkotirali Bosnički Srba. Srebrenica je proglašena sigurnosnom zonom UN -a i postala je utočište za bosanske muslimane. Ofenziva vojske republike srpske na Srebrenici započela je 6. srpnja 1995. 11. srpnja do 25.000 ljudi u vojnoj bazi UN -a u Potočariju prepuna je kako bi se zaštitila od napadačkih trupa.

U sljedećim danima muškarci su sustavno razdvajali i izvršavali žene i djecu, zbog čega je genocid napokon prihvatio njegov sudbonosni karakter. Kazneni sud u UN -u za bivšu Jugoslaviju (ICTY) radio je na pravnom pregledu tih zločina 24 godine. Od 161 ljudi koji su bili okrivljenik, 20 je moralo odgovoriti na zločine u Srebrenici, uključujući istaknuti ratni zločinac Ratno Mladić i Radovan Karadžić, koji su obojica osuđeni na doživotni zatvor. Unatoč svim naporima da se ne pogrešno imenuju, politički predstavnici republike Srpske i srpskih političara i dalje negiraju postojanje genocida.

U spomen na događaje iz 1995. godine, masakr Srebrenica ostaje ne samo mračno poglavlje u europskoj povijesti, već i stabilan poziv protiv zaborava i prava žrtava. Tako da priče o žrtvama žive, ključno je proslaviti takve spomen -dane i povući učenja iz prošlosti.