Osjećaj nedostatka: Zašto AFD raste u Istočnoj Njemačkoj

Osjećaj nedostatka: Zašto AFD raste u Istočnoj Njemačkoj
Važnost subjektivne percepcije za politički trend u Njemačkoj
U trenutnom političkom krajoliku Njemačke može se primijetiti upečatljiv trend: povećanje popularnosti stranaka poput alternative za Njemačku (AFD) i Saveza za socijalnu pravdu (BSW). Trenutna istraga IFO instituta za ekonomska istraživanja bavila se uzrocima ovog razvoja. Jedno od središnjih otkrića je da je podrška AFD -u u Istočnoj Njemačkoj manje uvjetna zbog objektivno mjerljivih ekonomskih poteškoća, već percipiranim nedostatkom birača: iznutra.
Znanje IFO -a ukazuje na to da mnogi birači: iznutra u novim saveznim državama prvenstveno ne biraju AFD iz osjećaja ekonomskih teškoća. Umjesto toga, subjektivno tumačenje njegove situacije igra ključnu ulogu. Ispada da osjećaj nepravde i nedostatka djeluje kao pokretačka snaga iza izbora. Pomisao da ste zanemareni, a drugi ilegalno imaju koristi, središnja je točka za mnoge pristaše AFD -a: iznutra.
Ovo postavlja važna pitanja o društvenoj percepciji. Iako su napori socijalne pravde i poboljšanje životnih uvjeta na mnogim mjestima, čini se da se politička svijest preklapaju s subjektivnim percepcijama. IFO otkriva da je poremećaj tradicionalnih stranaka poput CDU -a i SPD -a ne proizlazi iz nedostatka materijalnih resursa, već iz duboko ukorijenjenog uvida da vaše vlastite potrebe i zahtjevi nisu na odgovarajući način priznati. Taj osjećaj ima duboke društvene implikacije, jer ne samo da utječe na politički krajolik, već i mijenja društvenu strukturu u pogođenim regijama.
Da bi se bolje razumjelo trend AFD -a, važno je analizirati emocionalne i socijalne čimbenike koji se često temelje. Prema istraživanju, čini se da "uvrijeđena pravna svijest", prema istraživanju, igra središnju ulogu. AFD koristi te osjećaje i obećava da eliminira navodne nepravde koristeći određene skupine, kao što je: B. migrant: propagiran kao žrtveni jarac. Međutim, ova strategija nema održiv pozitivan utjecaj na ekonomsku situaciju svojih sljedbenika: iznutra, ali povećava osjećaj solidarnosti među njima.
U raspravi o razlozima porasta AFD -a, društvo bi trebalo naučiti da je subjektivni dojam često složeniji od objektivne statistike. To zahtijeva preispitivanje u političkoj komunikaciji i dublje ispitivanje zabrinutosti i straha građana: iznutra. Samo kroz bolje razumijevanje ove dinamike moguće je formulirati odgovarajuće političke odgovore koji reagiraju na stvarne potrebe stanovništva.
Zaključno, treba napomenuti da trenutna politička situacija u Njemačkoj nije samo pokazatelj ekonomskih uvjeta, već i izazov za socijalnu interakciju. Potrebno je ozbiljno shvatiti glas nezadovoljnih i uključiti njihove perspektive u politički plan kako bi se izbjegla podjela društva.