Povećavanje nasilja u školama: alarmantni brojevi Osnabrück

Veröffentlicht:

Von:

"Die Gewalt an Schulen in Deutschland steigt alarmierend an: 2022 wurden 27.470 Gewaltdelikte erfasst, ein Anstieg von 27 Prozent im Vergleich zum Vorjahr. Erfahren Sie in unserem Artikel über die regionalen Unterschiede, die Hintergründe der Entwicklung und die Forderungen nach wirksamen Sicherheitsmaßnahmen zur Gewaltprävention."
"Nasilje u školama u Njemačkoj povećava alarmantno: zabilježeno je 2022. 27.470 nasilnih djela, što je povećanje od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu. U našem članku o regionalnim razlikama, pozadini razvoja i zahtjevima za učinkovitim sigurnosnim mjerama za prevenciju nasilja." (Symbolbild/MB)

Povećanje školskog nasilja u Njemačkoj: poziv za buđenje za društvo

U školama Njemačke vidljiv je zabrinjavajući trend: Nasilje je doživjelo alarmantno povećanje posljednjih godina. Prema "Neue Osnabrücker Zeitung" (NOZ), prošle je godine bilo ukupno 27.470 registriranih nasilnih djela u školama, što odgovara povećanju od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo povećanje ne samo da predstavlja učenike i osoblje učitelja prije ogromnih izazova, već također postavlja pitanja o općoj sigurnosnoj situaciji u obrazovnim institucijama.

Najveće brojke nasilja zabilježene su u Sjevernoj Rajskoj-zapadu, gdje je statistika iz 4.808 slučajeva porasla na gotovo 5000 2023. 2022. godine. Baden-Württemberg i Donja Saksonija također pokazuju značajan rast s gotovo 3.000 i 2.850 incidenata. Ovo povećanje je posebno upečatljivo kada pogledate dubok broj slučajeva tijekom pandemije korone, imalo je ozbiljno oslabljenu školu i lekcije.

Zahtjevi za ciljanijim sigurnosnim konceptom u školama postaju sve glasniji. Stefan Düll, predsjednik Njemačke udruge učitelja, predložio je korištenje posebnih sigurnosnih osoba u školama. To bi mogao biti odgovor na povećanje nasilja. "Skloni smo podcjenjivanju sigurnosnih pitanja u školama. Ne radi se samo o statistici, već i o dobroj dobrobiti svih uključenih", objašnjava Düll. Sigurnost bi se moralo razmišljati sveobuhvatnije i uključuje nasilnu prevenciju i trening protiv agresije. Umjesto postavljanja rješenja poput detektora metala, Düll zagovara više ljudski pristup. "Ne bismo trebali postati kriminalno pravosuđe", upozorava on.

Povećanje školske moći ne samo da utječe na same obrazovne institucije, već utječe i na cijelo društvo koje je sada potrebno preventivno djelovati. Važno je ovaj razvoj shvatiti ozbiljno i promovirati odgovarajuće programe za osjetljivost na nasilje i rješavanje sukoba. Škole su mjesto učenja, a ne strah, i odgovornost je svih da se pobrinu da tako ostanu.

Ostaje da se nadamo da će se nova statistika ne samo smatrati brojevima, već i kao hitni signal koji motivira sve strane da zajedno rade na rješenjima. Pozitivna promjena u školskom krajoliku i izvan toga može se postići samo holističkim pristupom.