VDK UPOZORENJE: Planovi mirovinskih mirovina mogli bi ugroziti mirovinsko osiguranje
VDK UPOZORENJE: Planovi mirovinskih mirovina mogli bi ugroziti mirovinsko osiguranje
U Berlinu, društvena udruga VDK zabrinuta je zbog trenutnih mirovinskih planova koje je predstavila vlada na semaforu. Predsjednica udruge Verena Bentele naglasila je u razgovoru s "uredničkom mrežom Njemačkom" da bi predložene promjene mogle imati ozbiljne učinke na mirovinsko osiguranje.
VDK se boji da izravno plaćanje doprinosa poslodavca zaposlenima ne može samo oslabiti mirovinsko osiguranje kao institucija, već će dovesti i do povećanja doprinosa mirovina. Osobito na osobe s niskim primanjima utjecalo bi ovaj razvoj. Prema Benteleu, to predstavlja dodatni teret za grupu koja se mora boriti s mnogim financijskim izazovima.
Zašto se planovi kritiziraju
mirovinska reforma vlade na semaforu propisuje da će poslodavci u budućnosti izravno doprinijeti mirovinskom osiguranju. Na ovu se promjenu promatra kritički jer dovodi u pitanje srž socijalne sigurnosti. VDK ne vidi samo slabljenje mirovinskog osiguranja, već i rizik od daljnjeg povećanja doprinosa, što bi moglo biti posebno teško za ljude s nižim plaćama.
Bentele objašnjava da niske plaće već opterećuju mnoge radnike, a povećanje mirovinskih doprinosa povećalo bi ovaj teret. Za zaposlenike koji su često na donjem kraju ljestvice plaće, ovo bi mogla biti dodatna financijska prepreka. Prilagodbe u mirovinskoj strukturi ne mogu uzrokovati samo pojedinačne probleme, već i ugroziti cijeli sustav socijalnog osiguranja.
Sažetak mogućih posljedica
Moguće posljedice ove mirovinske reforme su daleko. Povećani financijski teret za one koji već žive u teškim ekonomskim uvjetima samo je vrh ledenog brijega. VDK upozorava da ove mjere ugrožavaju razvoj odredbe mirovine u društvu. Rastuća nejednakost mogla bi se razviti, jer iako su bogatiji građani osigurani različitim privatnim modelima predostrožnosti, manje korisnika bi se gurnulo u mirovinu.
Tema mirovinskog osiguranja utječe na sve građane i u izravnoj je povezanosti sa starim osiguranjem. Činjenica da će doprinosi poslodavaca preći izravno zaposlenicima u budućnosti mogla bi dovoditi u pitanje solidarnoj zajednici mirovinskog osiguranja. VDK se stoga zalaže za sveobuhvatnu raspravu o tim reformama kako bi se osiguralo da se društveni standardi mogu i dalje čuvati u budućnosti.
S obzirom na to razvoj, ključno je da društvo aktivno sudjeluje u raspravi o mirovinskoj reformi. Smještaju se rješenja koja usklađuju i interese zaposlenika i poslodavca. VDK igra važnu ulogu u ukazivanju na zabrinutosti onih koji su ozbiljno pogođeni tim promjenama.Naredni mjeseci bit će presudni za mirovinsku politiku. Vlada se suočava s izazovom razvoja održivih rješenja koja održavaju i financijsku osnovu mirovinskog osiguranja i održavaju socijalnu pravdu. Glasovi udruženja poput VDK -a neophodni su uključiti one koji su pogođeni u političkom procesu i osigurati da nijedna grupa ne ostane iza sebe.
Važnost društvenog sudjelovanja
Dijalog o mirovinskim reformama središnja je točka u politici. Ključno je da se čuju sve društvene skupine, posebno ranjive. Zabrinutost VDK -a važan je pokazatelj kako reforme u odredbi s starim odredbama ne samo da predstavljaju tehničke promjene, već mogu rezultirati i dubokim socijalnim implikacijama. Transparentni i uključivi diskurs o takvim temama može pomoći u razvoju rješenja koja zadovoljavaju potrebe svih građana i osiguravaju fer mirovinu.
Izazovi mirovinskog osiguranja u Njemačkoj
Penzion osiguranje u Njemačkoj godinama se suočava s velikim izazovima. Demografske promjene, poput starenja stanovništva i pada nataliteta, sve više stavljaju postojeći sustav na test. Zakonsko mirovinsko osiguranje uglavnom se financira doprinosom zaposlenika i poslodavaca. S sve većim udjelom starijih ljudi koji primaju mirovinu, u usporedbi s manje radnih ljudi koji plaćaju doprinose, financiranje je propalo. Prema saveznom statističkom uredu, udio preko 67-godišnjaka u Njemačkoj povećat će se na oko 23,7 posto do 2035. godine, što bi moglo imati ogroman utjecaj na mirovinske fondove.
Paralelno s ovim demografskim izazovima, ekonomski čimbenici su također u prvom planu. Inflacija, razvoj plaća i sigurnost posla ključni su za to kako dobro mirovinsko osiguranje u stanju udovoljiti zahtjevima budućih umirovljenika. Osobito u vrijeme krize, kao što je tokom pandemije Coid 19, ovi su se problemi ponovno pojačali, budući da su mnogi ljudi bili kratkotrajni i tako su tekli niži doprinos mirovinskom fondu.Modeli financiranja mirovinskog osiguranja
Trenutni mirovinski planovi vlade semafora oslanjaju se na djelomično plaćanje doprinosa poslodavca izravno zaposlenicima. Ovaj bi pristup doista mogao utjecati na financiranje mirovinskog osiguranja. Kritičari poput VDK upozoravaju na rizik od povećanog tereta doprinosa za zaposlenike. Alternativni model za stabilizaciju mirovinskih financiranja mogao bi uključivati povećanje stope doprinosa ili uvođenje minimalne mirovine za posebno potrebne umirovljenike. VDK naglašava da se ljudi s niskim plaćama ne bi trebali naglasiti više nego što već pate od financijskog tereta.
Pored toga, postoje napori za proširenje mirovinskih shema privatnih mirovina i tvrtki. To bi moglo uzrokovati da ljudi ulažu više u privatna mirovinska rješenja kako bi bili financijski osigurani u starosti. Znanstvenici su pokazali da povećanje miješanja pravnih i privatnih modela umirovljenja nosi i prednosti i rizike. Uravnotežena kombinacija mogla bi stabilizirati mirovinsko osiguranje, a istovremeno građanima ponuditi više slobode za pojedinačne odluke.
Trenutna statistika o mirovinskoj situaciji
Pogled na trenutne podatke pojačava hitnost: Prema izvješću o mirovinskom osiguranju 2022, prosječna prava na mirovinu u Njemačkoj iznosi oko 1.200 eura mjesečno. Međutim, značajan dio umirovljenika, posebno žena i ljudi iz društveno slabijih slojeva, dobiva samo mirovinu koja je ispod granice siromaštva. Da bi se to suprotstavio, bilo bi smisla reformirati mirovinske tvrdnje i preispitati strukturu financiranja mirovina.
Pored toga, anketa Instituta za demoskopiju Allensbach pokazuje da oko 62 posto Nijemaca brine zbog svoje mirovine. Ove brojke ilustriraju nesigurnosti koje postojeći mirovinski sustav sa sobom donosi i potrebu za jasnim političkim strategijama za stabilizaciju mirovinskog osiguranja i poboljšanje financijske sigurnosti starijih ljudi.
Ove problematične strukture ilustriraju koliko je važno razviti održivi plan za budućnost mirovinskog osiguranja kako bi se osigurala financijska sigurnost za nadolazeće generacije.