Ekolozi traže zaustavljanje od milijuna milijuna za terminal LNG

Zaštita okoliša u fokusu: Otpor vladinim subvencijama za fosilne energije u Brunsbüttelu

Rasprave o odobrenju državnih sredstava za projekte fosilne energije postavljaju važna pitanja, posebno u pogledu ekoloških ciljeva. U tom je kontekstu njemačka ekološka pomoć (DUH) podnijela žalbu Komisiji EU -a da dovodi u pitanje državnu pomoć od 40 milijuna eura za terminal LNG -a u Brunsbüttelu. Pozadina mjera financijske politike i njihove posljedice na klimatske ciljeve od presudne su važnosti.

Tvrdnja da vladine subvencije moraju podržati održive, ekološki prihvatljive projekte. Nezavisno pravno mišljenje koje je naručio DUH dolazi do zaključka da financijska potpora terminalu u Brunsbüttelu ne ispunjava zahtjeve zakona EU koji dopuštaju subvencije samo ako doprinesu tranziciji energije.

Plan trenutno predviđa izgradnju terminala kao dugoročnog rješenja za opskrbu prirodnim plinom, bez konkretnih strategija za prelazak na obnovljive energije. To izaziva zabrinutost jer ugovori koji su osigurani radom terminala podrazumijevaju definiranu ovisnost o fosilnim gorivima do kraja 2043. to stvara ekonomsku osnovu na temelju fosilnog poslovnog modela, što bi moglo ugroziti prihvaćanje javnosti i napore za zaštitu okoliša.

Sascha Müller-Kraenner, savezni menadžer DUH-a, jasno izražava zabrinutost ekoloža: "Financijska potpora je na drhtavom tlu. Pozivamo Komisiju EU-a da povuče pomoć i umjesto toga ulažemo u ozbiljne mjere zaštite klime." Ovo stajalište odražava kako se raspravlja o kritičnoj trenutnoj energetskoj politici i koje bi duboke učinke mogla imati na okoliš.

Drugi aspekt koji uzrokuje uzbuđenje je sudjelovanje rekonstrukcije Kreditanstalt Für (KFW) u projektu s 50 posto. Ta je činjenica zabrinjavajuća jer pokazuje kako javni fondovi također prelaze u projekte koji su u suprotnosti s klimatskim ciljevima. Prema DUH -u, državna podrška bankarske grupe KFW mogla bi čak postići do 500 milijuna eura. Povećanje troškova izgradnje moglo bi još više povećati ovu zbroj i još uvijek pooštriti financijske učinke na državu.

Prigovor DUH na odobrenje terminala LNG također se smatra dijelom otpora protiv daljnje ovisnosti o fosilnim gorivima. Budući da projekt ne želi privremeno rješenje, ali na dugoročnu obvezu, hitnost prijelazne strategije prema održivim izvorima energije postaje još jasnija.

S obzirom na to razvoj, postaje jasno da je rasprava o fosilnim gorivima i njihova podrška države strastvena rasprava o budućem kombinaciji energije i ulozi organizacija za zaštitu okoliša u našem društvu. Sudbina terminala LNG -a u Brunsbüttelu mogla bi odrediti smjer u kojem će se razviti njemačka energetska politika i koji su prioriteti postavljeni u borbi protiv klimatskih promjena.

Važnost transparentnosti i odgovornog rukovanja javnim fondovima podvučena je tim događajima. Ostaje za vidjeti kako Komisija za EU reagira na zabrinutosti i je li spremna podržati promjenu toka energetske politike.