Ekološki aktivisti izbušuju gume u Berlinu – što stoji iza toga?

Ekološki aktivisti izbušuju gume u Berlinu – što stoji iza toga?

U berlinskoj četvrti Charlottenburg-Wilmersdorf dogodio se neobičan incident u kojem su nepoznati počinitelji ispuhali gume na gotovo 40 vozila. Prema informacijama iz rbb24 To se dogodilo tijekom jednog dana u petak. Pisma povezana s okolišem također su priložena pogođenim vozilima, što ukazuje na moguću povezanost s pokretima aktivista za zaštitu okoliša. Berlinska policija, koja istražuje incidente, još nije uspjela potvrditi koja je skupina preuzela odgovornost za zločine.

Glasnogovornik policije rekao je da je Državni policijski ured Državne kriminalističke policije započeo istragu o oštećenju imovine. Ono što je posebno vrijedno istaknuti je da su se slične radnje u prošlosti često pripisivale aktivistima takozvanih “Gasitelja guma” koji su u Berlinu aktivni od 2021. godine, a poznati su po pražnjenju guma SUV-ova i drugih vozila koja zagađuju okoliš.

Akcija u Steglitz-Zehlendorfu

U paralelnoj kampanji, klimatski aktivisti iz grupe “Tyre Extinguishers” objavili su da su oštetili gume na 120 vozila u Steglitz-Zehlendorfu. Dok su aktivisti na platformi X (bivši Twitter) potvrdili ovaj incident i čak pozvali na daljnju štetu na imovini, policija je isprva pretpostavila manji, dvoznamenkasti broj pogođenih automobila. Ovaj nesklad između izjava aktivista i policije pokazuje napetosti i različite percepcije ovih prosvjeda.

Policija je sada zauzeta procjenom incidenata u oba okruga. Aktivisti svoje akcije često doživljavaju kao nužan dio prosvjeda protiv klimatski nepovoljnih prijevoznih sredstava, dok ih vlasti kvalificiraju kao oštećenje imovine.

Društveni pritisak na klimatska kretanja

Trenutnu situaciju klimatskog pokreta karakterizira sveobuhvatni pritisak. Izvješća pokazuju da se aktivisti sve češće suočavaju s policijskim nasiljem i suptilnim taktikama zastrašivanja. Studija autora ND struja pokazuje da se 83 posto od 162 anketiranih aktivista osjeća ograničeno u svom angažmanu. Ova ograničenja ne proizlaze samo iz izravnog nasilja, već i iz straha od negativnih učinaka na privatni život i profesionalnu budućnost.

Fenomen društvenog pritiska dovodi do smanjenog angažmana jer mnogi aktivisti osjećaju prijetnju državne represije. “Zastrašujući učinci” mogu se primijetiti kada su ljudi prisiljeni na samocenzuru, što utječe na javnu percepciju klimatskog pokreta i slabi njihovu društvenu podršku. Osim toga, prosvjed se sve više percipira kao prijetnja javnoj sigurnosti, što je umnogome temelj za kriminalizaciju aktivista.

Rasprava o shvaćanju građanskog neposluha kao dijela demokratskog sudjelovanja postaje sve aktualnija. U svjetlu trenutačnog razvoja događaja, autori studije pozivaju na reviziju zakona i praksi kako bi se spriječilo zlostavljanje miroljubivih aktivista i stvorilo okruženje koje podržava zaštitu klime.