Zakon o uvođenju medicinske sestre: Reforme i izazovi za njegu

Veröffentlicht:

Von:

Entdecken Sie die Reaktion des AOK-Bundesverbandes zu den Plänen der Bundesregierung über das Pflegefachassistenzeinführungsgesetz. Dr. Carola Reimann spricht über die Bedeutung der Reform zur Verbesserung der Ausbildung im Pflegeberuf und warnt vor den finanziellen Folgen für Pflegebedürftige. Erfahren Sie mehr über die Herausforderungen und Lösungen im Pflegesektor.
Otkrijte reakciju saveznog udruženja AOK -a za planove savezne vlade na Zakonu o kontrakciji sestrinstva. Dr. Carola Reimann govori o važnosti reforme za poboljšanje obuke u sestrinskoj profesiji i upozorava na financijske posljedice za one kojima je potrebna skrb. Saznajte više o izazovima i rješenjima u sektoru njege. (Symbolbild/MB)

Izazovi usavršavanja sestrinstva: pogled na Zakon o zapošljavanju sestrinstva

U Berlinu je savezna vlada odlučila odlučujući prema reformi usavršavanja sestrinstva usvajanjem Zakona o zapošljavanju medicinske sestre (Palatin SEINFG). Ovaj je zakon bitan dio napora na povećanju atraktivnosti profesija sestrinstva i uklanjanja kontinuiranog nedostatka zdravstvenih stručnjaka.

dr. Carola Reimann, izvršna direktorica Federalne udruge AOK, komentirala je učinke ove reforme. Prema njenom mišljenju, uvođenje jedinstvenog standarda obuke od velikog je značaja kako bi se dobilo više ljudi za profesije medicinskih sestara. "Željeni period treninga od 18 mjeseci korak je u pravom smjeru", objašnjava Reimann. Odgovarajući period obuke namijenjen je osiguravanju da polaznici mogu steći potrebne vještine i neprimjetno se kvalificirati za daljnje kvalifikacije.

Još jedan važan aspekt zakona je dugoročno poboljšanje kvalitete i propusnosti obuke u sektoru skrbi. Stvaranjem modernog sustava treninga nije samo osigurano da obuka ispunjava trenutne zahtjeve, već i da se potrebe tržišta uzimaju u obzir.

Ipak, postoje značajne zabrinutosti zbog financijske odgovornosti koju zakon planira prenijeti u trenutnom obliku na zakonska zdravstvena osiguravajuća društva i socijalno osiguranje dugotrajne skrbi. Ukupno gotovo 240 milijuna eura po godini obuke trebalo bi nositi društva za zdravstveno osiguranje i još 17,7 milijuna eura socijalnim osiguranjem dugotrajne skrbi. Dr. Reimann žestoko odbacuje ovu regulaciju i naglašava da su zemlje odgovorne za financiranje obuke. "Savezne države ne ispunjavaju svoju odgovornost u području troškova obuke.

Potencijalne posljedice ove financijske regulacije su ozbiljne. Ako vlastite dionice za stanovnike staračkog doma i dalje rastu, mnogim će ljudima biti teško koristiti potrebne usluge skrbi. Reimann napominje: "Nemoguće je da će se ljudi kojima je potrebna skrb, koji su danas već jako opterećeni, također zatražiti da plate zadatak za društvo u cjelini."

Rasprava o Zakonu o upravljanju sestrinstvom, stoga, nije samo pitanje poboljšanja obuke, već i socijalni izazov koji se odnosi na budućnost skrbi i situaciju mnogih ljudi kojima je potrebna skrb. Sljedeći će koraci biti ključni za pronalaženje ravnoteže između potrebne reforme i financijskog tereta pogođenih.