Merz poziva na usklađivanje migracijske politike - Scholz je ukrašen

Merz poziva na usklađivanje migracijske politike - Scholz je ukrašen

Politički krajolik u Berlinu ponovno se promijenio nakon što je Friedrich Merz, oporbeni vođa CDU -a, kancelar Olaf Scholz (SPD) pozvao na duboko usklađivanje migracijske politike. To se dogodilo nakon tragičnog napada noža u Solingenu, koji je u središte pozornosti donio i javnu sigurnost i migracijsku politiku. Merz je mišljenja da je zajednička suradnja između Unije i SPD -a potrebna za prevladavanje gorućih izazova.

Na jednosatnom sastanku u kancelariji, Merz je imao strastvenu molbu, što se ne može tumačiti samo kao specifični poziv za suradnju, već i kao implicitna potražnja za prekidom u koaliciji za semafore. Siguran je da sindikat i SPD, zajedno u Bundestagu, imaju jasnu većinu i da bi mogli pokrenuti temeljne pravne promjene bez zelenila i FDP -a.

Scholzova reakcija i kontradikcija većine

Friedrich Merz rekao je da je kancelar hitno morao djelovati kako ne bi izgubio povjerenje građana. "Kancelar sada klizi vlastitu zemlju", rekao je Merz, pozivajući se na kancelarke moći smjernica. Ipak, Scholz se tijekom sastanka nije uključio u prijedlog. Izrazio je da je suradnja potrebna, ali nema promjene većine, što podvlači složenost trenutne političke situacije.

Olaf Scholz potvrdio je da je važno da oporbeni čelnici poput Merza donose svoje prijedloge. Ipak, jasno je dao do znanja da međunarodni sporazumi i zahtjevi EU -a određuju pravni okvir njemačke migracijske politike, što treba shvatiti kao jasan pokazatelj prepreka koje se suočavaju s svakom reformom.

Razgovori o određenim mjerama i budućim koracima

Tijekom razgovora,

Merz je također doveo ideju u igru ​​kako bi koristio vladu i sindikat, koji bi mogli ispitati mogućnosti usklađivanja migracijske politike. On sugerira da je u rujnu u rujnu u rujnu koji se brzo približava Bundestagu, kako bi se pola dana odvezao zbog migracijske politike kako bi se raspravljalo o mogućim promjenama zakona. Ideje uključuju deportaciju odbačenih tražitelja azila u Siriju i Afganistan, kao i trajnu kontrolu na vanjskim granicama EU -a.

Prijedlozi su formulirani pod pritiskom uzrokovanim sve većim brojem nepravilnih migracija i kontinuiranim socijalnim napetostima. Merz također poziva na postupak kojim migrantima omogućuje odbacivanje migranata koji su prvo ušli u drugu zemlju EU. U tim složenim pregovorima, pobjednik političke arene i dalje će se odrediti.

Merzova politička strategija očito je orijentirana kako bi ojačala vlastitu stranku i eventualno povećala brzinu odluka u migracijskom pitanju, dok Scholz utvrđuje da se takav sporazum ne može sklopiti unutar postojeće koalicije. Državni izbori u Saksoniji i Thuringiji sada će morati pokazati hoće li suradnja između dviju glavnih stranaka naići na radosno prihvaćanje ili da li to više ne uspije.

Rezultati i daljnji razvoj migracijske politike bit će od velike važnosti u svjetlu trenutnih rasprava. Ostaje da se vidi može li se goruća pitanja koja utječu i na sigurnost i integraciju mogu riješiti na način koji je i politički i pravno prijenosan.

Rasprava o migracijskoj politici u Njemačkoj ima dugu povijest i oblikovane je raznim političkim strujama. Povijesno gledano, na migracijsku politiku zemlje snažno su utjecali geopolitički razvoj, međunarodni sporazumi i socijalne potrebe. Sažeti primjer je situacija nakon pada zida 1989. godine kada je Njemačka doživjela ogromno povećanje migracije, posebno iz bivšeg istočnog bloka. Izazovi koji su se tada dogodili slični su trenutnim raspravama o migracijama, budući da oba puta karakteriziraju različita politička mišljenja i potreba za pravnim reformama.

Posljednjih godina migracijska politika značajno se promijenila od izbjegličke krize 2015. godine. U to je vrijeme Njemačka otvorila svoje granice za veliki broj izbjeglica, što je dovelo do društvene podjele i brojnih političkih rasprava. U tom je kontekstu, na primjer, AFD stekao utjecaj i znatno promijenio politički krajolik. Slično danas, na migracijsku politiku populističke retorike i na pojavu stranaka utječe se na to da zahtijevaju restriktivniju migracijsku politiku.

Uvjeti političkog i društvenog okvira

Politika migracije snažno je ugrađena u politički i pravni okvir u Njemačku. Međunarodne obveze poput osnovnog zakona koji štiti ljudsko dostojanstvo i jamči pravo na azil, kao i smjernice Europske unije, igraju važnu ulogu. Te zakonske obveze predstavljaju ograničenja za nacionalne odluke i reforme.

središnja rasprava u trenutnoj političkoj raspravi je integracija migranata. Unatoč različitim političkim stavovima, postoji širok konsenzus da je uspješna integracija ključna za socijalni mir i ekonomsku stabilnost. Studije njemačkog znanstvenog centra za društvena istraživanja pokazuju da uspješna integracija nije samo prednost za same migrante, već ima i pozitivne učinke na društvo i ekonomiju (vidi diw berlin ).

U isto vrijeme, mnogi građani vide povećanje migracije kao prijetnju javnom redu i socijalnoj koheziji. Istraživanje Infractest Instituta za istraživanje mišljenja DiMap pokazalo je prošle godine da je preko 60% stanovništva vjerovalo da je savezna vlada izgubila kontrolu nad migracijama. Ova percepcija doprinosi polarizaciji u političkoj raspravi i otežava traženje uobičajenih rješenja.

Trenutna statistika o migraciji

Prizor migracije u Njemačkoj je dinamičan i podložan je stalnim promjenama. Prema saveznom uredu za migracije i izbjeglice (BAMF), u Njemačkoj je podneseno preko 200 000 prijava za azil 2022. godine, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne godine. Ove brojke nisu samo izraz ratova i sukoba u zemljama podrijetla, već i pogoršavajući životne uvjete za mnoge ljude širom svijeta.

Jahr Broj aplikacija za azil 2020 122.000 2021 148.000 2022 200.000

Pored toga, trenutna istraga pokazuje da nekoliko stotina tisuća ljudi ilegalno živi u Njemačkoj, često bez pristupa sustavima socijalnog osiguranja. Ova je skupina posebno fokus političkih rasprava o poboljšanju pravnog i društvenog okvira. Prema istraživanju Zaklade Friedrich Ebert, oko 72% anketiranih vjeruje da je potrebna revizija postojećeg zakona kako bi se stvorile poštene uvjete za tražitelje azila i izbjeglice (vidi Friedrich-ebert-lotion ).