AI u učionici: revolucija ili rizik za učenike u Berlinu?

AI u učionici: revolucija ili rizik za učenike u Berlinu?

Nova školska godina u Berlinu je pred vratima, a umjetna inteligencija (AI) postaje središnja tema. Roditelji, djeca, učitelji i političari već dvije godine raspravljaju o mogućnostima i izazovima koje ova tehnologija nosi sa sobom. Savezna ministrica obrazovanja Karin Prien (CDU) postavila si je cilj iskorištavanja potencijala umjetne inteligencije u obrazovnom sektoru, ali svakodnevni školski život karakteriziraju neizvjesnost i zabrinutost. Mnogi roditelji strahuju da će njihova djeca manje naučiti korištenjem umjetne inteligencije i željeli bi da njihovi potomci budu dobro obučeni za korištenje ove tehnologije.

Tekstualni chatbotovi kao što su ChatGPT i Gemini posebno su stigli u učionicu. Učenici koriste ove alate za izradu domaćih zadaća, pripremu prezentacija i pisanje eseja. Prema Školskom barometru 2025., 75% učenika već je koristilo umjetnu inteligenciju kao pomoć pri izradi domaće zadaće, a 74% to uglavnom radi na vlastitu inicijativu. Ipak, istraživanje pokazuje da samo trećina učenika redovito koristi AI u školske svrhe. To ilustrira sve veću rasprostranjenost, ali i neizvjesnost u suočavanju s tehnologijom.

Izazovi u sektoru obrazovanja

Učitelji se suočavaju s izazovom osmišljavanja upotrebe umjetne inteligencije u nastavi. 60% nastavnika strahuje da bi komunikacijske i društvene vještine učenika mogle biti ugrožene zbog povećane upotrebe umjetne inteligencije. Dok neki nastavnici koriste umjetnu inteligenciju za pripremu ispita, ocjenjivanje je često nepouzdano, što je otežano zabrinutošću za privatnost i neadekvatnom obukom za korištenje tih tehnologija. Pritisak na učitelje je velik: 62% kaže da ne znaju kako razumno integrirati AI u nastavu. Znak upozorenja jer se samo 6% osjeća sigurnim u korištenje umjetne inteligencije. Više od polovice njih zahtijeva više obuke kako bi učinkovito koristili tehnologije.

Zanimljivo, bpb izvještava da usprkos velikom broju najava o inovativnim metodama u obrazovnom sustavu i stalnom razvoju digitalnih tehnologija, prava digitalna revolucija do sada u njemačkim školama nije uspjela materijalizirati. Dok tehnologija često malo doprinosi stjecanju znanja o predmetu, umjetna inteligencija bi mogla individualizirati nastavu i bolje odgovoriti na potrebe učenika. Međutim, moraju se postaviti jasna pravila i standardi kako bi se rizici pri radu s umjetnom inteligencijom sveli na najmanju moguću mjeru.

Perspektive za budućnost

Uzbudljiv je aspekt to što se umjetna inteligencija ne doživljava samo kao prijetnja, već i kao prilika. 57% učitelja kaže da vidi tehnologiju kao priliku za više individualne potpore u učenju. AI može pomoći u pružanju prilagođenog sadržaja i zadataka koji odgovaraju razini znanja učenika. Kritičko razmišljanje i digitalne vještine trebaju se promicati kao ključni obrazovni ciljevi. Medijski pedagog Ralf Lankau zalaže se za povlačenje jasnih granica pri korištenju umjetne inteligencije, posebice u osnovnim školama, kako bi se učenicima omogućilo odgovorno korištenje tehnologije.

Rasprava o korištenju umjetne inteligencije u svakodnevnom školskom životu složena je i trebala bi istaknuti i rizike i prilike. Izvještavanje o Deutschlandfunk sugerira da integracija umjetne inteligencije u obrazovni sustav nije samo tehnički izazov, već bi mogla i iz temelja promijeniti pristup učenju i poučavanju. Njemačka se suočava s preispitivanjem kako bi iskoristila prednosti novih tehnologija, a pritom osigurala da ljudski aspekt učenja nije zanemaren. Uloga nastavnika ostat će središnja u ovoj složenoj raspravi u budućnosti.