Kafkino suđenje kao jidiški vodvilj: remek-djelo u Berlinu

Kafkino suđenje kao jidiški vodvilj: remek-djelo u Berlinu

Premijera produkcije “The Trial” Barrieja Koskyja u Berliner Ensembleu predstavlja izuzetan kulturni vrhunac. Ovo inovativno djelo tumači najpoznatiji roman Franza Kafke na duhovit i dubok način. Predstava, koja je premijerno izvedena danas, 28. rujna 2025., osmišljena je u stilu jidiš vodvilj teatra. Kosky, već poznat po svojim eksperimentalnim produkcijama, želi uspostaviti vezu između Kafkinog djela i židovske kulture, koja se često gura u drugi plan.

U ovoj reinterpretaciji, protagonist Josef K. prikazan je kao šepureći, ranjivi klaun. Kathrin Wehlisch dojmljivo oživljava ovu ulogu i tumači poznatu prvu rečenicu romana s mješavinom ozbiljnosti i komike. Predstava sadrži slapstick elemente i velebne geste, koji zajedno sa sporednim likovima poput gđice Bürstner i gazdarice Grubach doprinose komičnom učinku. Kosky Kafkin “aparat” ne vidi kao puku birokraciju, već kao simbol judaizma i transformira pozornicu u sinagogu nakon K.-ova uhićenja.

Kreativni glazbeni elementi

Glazbene komponente također imaju središnju ulogu u ovoj produkciji. Bachovi korali u jazz verziji i pjesme na jidišu isprepliću se kako bi stvorili uzbudljiv zvučni doživljaj koji ističe emocionalnu dubinu Kafkinog djela. Dok se odvjetnik Huld ne pojavljuje, njegov glas ostaje prisutan, što naglašava apsurdnost pravnog spora. Osobito je vrijedno pažnje uključivanje Constanze Becker, koja u ansambl integrira Kafkin “U kažnjeničkoj koloniji”. Ova odluka ne govori samo o ozbiljnosti Kafkine potrage za smislom, već se odnosi i na progon Židova.

Predstava se slavi kao remek djelo nošeno jakim ansamblom. Ova predstava nudi novi pogled na Kafkin složeni odnos prema njegovom židovskom identitetu. Utjecaji jidiš kazališta su očiti; Već 1911. Kafka je u Pragu gledao kazališnu predstavu istočne židovske kazališne grupe koja je na njega imala značajan utjecaj. Te se okolnosti ogledaju u izboru glumaca i načinu na koji je priča ispričana – kroz mješavinu pjevačkih, plesnih i dramskih elemenata.

Značenje židovskog identiteta i kulture

Osim komičnih elemenata, govori se i o Kafkinom židovskom identitetu. Njegov život u Pragu, gradu koji je nekoć bio dio Austro-Ugarske, obilježen je neprestanom borbom s kulturnim identitetom. Kafkini roditelji govorili su dijalektom jidiš, čime je jaz između njegovog židovskog nasljeđa i njemačkog jezika koji je odabrao za svoj književni rad bio posebno jasan. Njegovo zanimanje za jidiš kulturu dovelo je do dubokog istraživanja pitanja kako se židovski glasovi mogu izraziti u dominantnoj njemačkoj kulturi.

Kosky koristi ove kulturne napetosti kako bi zaboravljene ili manje poznate aspekte židovske kulture učinio dostupnima široj publici. Pritom ne predstavlja samo Kafkine izazove kao pisca, već i osvjetljava bezvremenska pitanja identiteta i pripadnosti koja su važna mnogim ljudima.

Ovom produkcijom Berliner Ensemble pokazuje da Kafkino djelo daleko nadilazi književni svijet i da je duboko ukorijenjeno u kulturni, društveni i povijesni kontekst. Kombinacija elemenata jidiš teatra i apsurdnosti njegovih priča sugerira da su Kafkine poruke jednako aktualne danas kao što su bile za njegova života.