Zeleni vodik: Novi načini održivog uvoza s Globalnog juga

Entdecken Sie die neue Importstrategie der Bundesregierung für grünen Wasserstoff, die bis 2030 einen Bedarf von 95 bis 130 TWh vorsieht. Eine Metastudie des Öko-Instituts beleuchtet die Nachhaltigkeitsdimensionen der Wasserstoffproduktion im Globalen Süden. Erfahren Sie mehr über lokale Partizipation, sozio-ökonomische Faktoren und bestehende Ansätze zur Förderung einer nachhaltigen Zusammenarbeit. Lesen Sie jetzt den ausführlichen Artikel!
Otkrijte novu strategiju uvoza savezne vlade za zeleni vodik, koja predviđa potrebu od 95 do 130 TWH do 2030. godine. Meta studija eko-instituta osvjetljava dimenzije održivosti u proizvodnji vodika na globalnom jugu. Saznajte više o lokalnom sudjelovanju, društveno-ekonomskim čimbenicima i postojećim pristupima za promicanje održive suradnje. Pročitajte detaljni članak odmah! (Symbolbild/MB)

Zeleni vodik: Novi načini održivog uvoza s Globalnog juga

Izazovi proizvodnje vodika: pogled na održivost na globalnom jugu

Dana 24. srpnja 2024. godine savezna vlada predstavila je svoju uvoznu strategiju vodika s ciljem postizanja energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine. Očekuje se da će Njemačkoj godišnje trebati vodik između 95 i 130 teravatnih sati (TWH), pri čemu je većina ove potrebe potrebna uvozom.

Bitni fokus je na "zelenom" vodiku, čija proizvodnja ovisi o obnovljivim izvorima energije. Relevantnost ove strategije uvoza nije samo važna za samu Njemačku, već utječe i na brojne zemlje na globalnom jugu koje se mogu pojaviti kao potencijalni dobavljači. U tom je kontekstu ključno osvijetliti širok raspon dimenzija održivosti koje nadilaze punu definiciju "zelene".

Meta studija eko-instituta koju je podržala Amber Foundation ispituje upravo ove važne aspekte. Studija naglašava devet središnjih dimenzija održivosti, koje se moraju primijetiti za proizvodnju i transport vodika. Oni uključuju pristup vodnim i zemljišnim resursima, kao i ekonomsko sudjelovanje lokalnog stanovništva. Ovi su čimbenici ključni kako bi se osiguralo da proizvodnja vodika nije samo ekološki, već i društveno održiva.

Izuzetan rezultat studije je pokazatelj da se određena društveno-ekonomska pitanja kao što su prava korištenja zemljišta i aktivno uključivanje lokalnih interesa često postupa neadekvatno. "Dobra vijest je da su mnogi instrumenti već razvijeni koji nam mogu pomoći da integriramo ove dimenzije", objašnjava Susanne Krieger, asistentica za istraživanje u Eko-institutu. Prema njenom mišljenju, fokus bi trebao biti na dijalogu i suradnji s lokalnim akterima u zemljama proizvodnje, jer to čini osnova za dugoročno uspješno i održivo partnerstvo.

Važnost meta studije proteže se izvan čisto tehničke perspektive. Zahtijeva preispitivanje u smislu načina na koji razumijemo i provodimo održivost u kontekstu proizvodnje vodika. Dok Njemačka i druge nacije pokreću svoje strategije za smanjenje emisija CO2, ključno je da se povezane socijalne i ekološke implikacije ne izgube.

Ukratko, može se reći da proizvodnja vodika na Globalnom jugu nije samo pitanje proizvodnje energije, već ima duboke posljedice za razvoj lokalnih zajednica. Ovi se nalazi detaljno obrađuju u postu na blogu Eko-instituta i u Meta studiji. Tvrtke, investitori i donositelji odluka od donobava se da uzmu u obzir ove teme kada razmotre budućnost vodika.

Za daljnje informacije, kao i dublje ispitivanje rezultata i polaznih točaka meta studije, zainteresirana Susanne Krieger može vas kontaktirati na s.kieger@oeko.de ili telefonom na +49 761 45295-274

öko-institut E.V.
Mandy Lapy
Javna i komunikacija
Borkumstrasse 2
D-13189 BERLIN
Tel: +49 30 405085-334
m.schossig@oeko.de