Grand City stres i mentalno zdravlje: pogled na istraživanje Mazde Adli

Grand City stres i mentalno zdravlje: pogled na istraživanje Mazde Adli

gradovi privlače ljude iz različitih razloga, bilo to zbog mogućnosti karijere, kulturne ponude ili raznolikosti društvenih kontakata. Ali život u gradu također nosi rizike za mentalno zdravlje. Mazda Adli, istraživačica i glavna liječnika Fliednera Klinika Berlin, bavi se ovom temom i objašnjava zašto nas gradovi mogu razboljeti.

Razlog povećanog rizika od mentalnih bolesti u gradu je veliki grad. S jedne strane, to proizlazi iz velike gustoće populacije, a s druge strane kroz usamljenost. Ljudi koji žive u gradovima imaju dvostruko veći rizik shizofrene u odnosu na stanovnike zemlje. Za stanovnike grada koji su odrasli u gradu, rizik se povećava gotovo tri puta. Rizik od depresije i anksioznih poremećaja također je veći u gradu nego u zemlji.

Veliki gradski stil života također nudi mnoge prednosti koje olakšavaju svakodnevni život. To uključuje bolju zdravstvenu zaštitu, pojedinačne razvojne mogućnosti, gustu obrazovnu ponudu i bogatu kulturnu ponudu. Ove su prednosti sažete pod pojmom "urbana prednost" i čine gradove privlačnim.

Međutim, problem je što je rizik od mentalnih bolesti u gradu veći. Mazda Adli i njegov tim trenutno ispituju uzroke toga u interdisciplinarnom pristupu medicine, psihologije, urbanih istraživanja, politike i civilnog društva.

Mogući razlog je društveni stres koji nastaje kada ljudi žive zajedno u ograničenom prostoru. Gustoća i stezanje mogu dovesti do stresa. Usamljenost i osjećaj anonimnosti također mogu dovesti do izolacijskog stresa. Dobra životna situacija igra važnu ulogu u mentalnom zdravlju. Osjećaj da ima osobno sklonište je presudan. Nažalost, životni prostor u gradu često je skup, oskudan i nije uvijek dobro izgrađen. Mnogi stanovnici grada žive na skučenom živom prostoru, što dovodi do daljnjeg stresa.

Drugi faktor rizika za izolacijski stres je velik broj pojedinačnih kućanstava u velikim gradovima. Trećina stanovništva živi sama u Berlinu. U pandemiji je pokazano koliko su ti ljudi utjecali izolacija i usamljenost. Osobe s migracijskom pozadinom ili pripadnicima manjina češće utječu izolacijski stres, posebno ako imaju iskustva s socijalnom isključenom.

Anonimnost velikog grada može biti privlačna s jedne strane, ali također dovesti do poteškoća u uspostavljanju socijalnih kontakata. To se posebno odnosi na ljude koji se ne slažu s anonimnošću ili izvršavaju isključenje.

Ljudi koji kasnije dođu u grad mogu imati veću otpornost prema mentalnim bolestima. Za shizofreniju primjenjuje se da što ste duže odrasli u gradu i što je veći grad, to je veći rizik od razvoja u odrasloj dobi. Ovo znanje ukazuje na moguću vezu, koja se, međutim, mora istražiti još preciznije.

Zaključak iz ovih nalaza nije da biste trebali izbjegavati gradove ako želite dobiti djecu. Gradovi nude mnoge prednosti, čak i za djecu. Djeca koja odrastaju u gradu imaju veće šanse da postanu demokratski građani jer odrastaju sa složenošću društva. Postoje određeni čimbenici poput kroničnog stresa društvenog grada i nedostatka pristupa prednostima grada koji vas mogu razboljeti.

Napokon se može reći da život u gradu donosi prednosti i nedostatke. Istraživanje Mazde Adli i njegovog tima trebalo bi pomoći u dizajniranju gradova na takav način da su dobri za našu psihu. Riječ je o razumijevanju čimbenika rizika i pronalaženju rješenja za promicanje psihološkog dobrog u gradu.

Izvori:
https://www.tagesspiegel.de/themen/rro-stadtforschung-in-uzreuen-nro-stadtwehner-unser-inter-inter-inter-inter-mazda-adli-befreicht-lebensqualit-stadt-andt-ann/236276 https://www.berliner-zeitung.de/GESUNDHEIT-OEKOLOGIOLOGIJA/PSCHIATER-Adli-interview-Mit-beriner-zeitung-d-teauer-stress-in-croßstadt-arf-hischen-li.1696