Bušenje Svetog jezera: Na tragu klimatske povijesti!

Bušenje Svetog jezera: Na tragu klimatske povijesti!

Znanstvenici iz Helmholtzovog centra za geoistraživanje (GFZ) nedavno su započeli projekt podvodnog bušenja na Svetom jezeru u Potsdamu. Ova inovativna studija provodi se s plutajuće platforme gdje se jezgre sedimenta uzimaju s dubine od oko 13 metara. Dobivene naslage, koje sadrže ostatke algi, pelud i pepeo, smatraju se vrijednim svjedocima klime te se detaljno analiziraju u laboratoriju kako bi se donijeli zaključci o prethodnim promjenama u okolišu. Središnji cilj istraživanja je razumjeti koliko je brzo jezero reagiralo na klimatske i ekološke promjene. Trenutačno je nejasno sežu li datumi sedimentnih naslaga do 300 godina ili čak tisućama godina u prošlost, kako izvještava rbb24.

Znanstvenica GFZ-a Sylvia Pinkerneil naglašava važnost ovih analiza, dok Markus Schwab objašnjava da bi rezultati studije mogli pružiti vrijedne informacije o ljudskim aktivnostima i njihovim učincima na ekosustav. U projektu Jugend forscht 2022./23., koji se odvijao u suradnji s učenicima Bertha-von-Suttner-Gymnasium, otkriveno je da jezersko dno, poput godova drveća, čuva klimatske podatke. Studenti su čak otkrili mramornu prašinu u jezeru, što ukazuje na ljudsko uplitanje; u neposrednoj blizini jezera sagrađena je u 18. stoljeću pruska kraljevska palača Marble Palace.

Arhiv sedimenata i istraživanje klime

Uzorci sedimenta iz Svetog jezera važni su ne samo za regionalna istraživanja okoliša, već i za globalna istraživanja klime. Prema informacijama GFZ-a, projekt uključuje identifikaciju sezonski stratificiranih sedimenata, poznatih i kao varve. Ove varve odražavaju sezonske promjene u taloženju sedimenta i očuvane su na dnu jezera u uvjetima niske biološke aktivnosti. Najmlađi slojevi sedimentnih naslaga daju informacije iz posljednjih 300 godina, dok bi dublji slojevi mogli datirati i do 10.000 godina.

Jedan od uzbudljivih ciljeva ovog istraživanja je analiza geokemijskih potpisa koji dokumentiraju promjene u okolišu povezane s urbanizacijom i rekonstrukcijom parkova. Očekuje se da će jezgre otkriti značajne klimatske faze, uključujući hladno razdoblje prije 8200 godina i rimski i srednjovjekovni klimatski optimum, ističući složene interakcije između ljudskih aktivnosti i klimatskih uvjeta.

Pogled u budućnost

Sveobuhvatna analiza sedimenata ne samo da će pomoći u razumijevanju klimatskih kretanja i njihovih uzroka, već bi također mogla pružiti korisne tragove o povijesti naseljavanja Potsdama, koja datira još iz razdoblja mezolitika. Napredne klimatske promjene i njihovi učinci na okoliš bili su predmet intenzivnog istraživanja već u 19. stoljeću, kada su se detaljno istraživali utjecaji čovjeka na klimu. Povijesno gledano, sustavna istraživanja klimatskih promjena započeli su znanstvenici koji su se usredotočili na geološka i povijesna vremenska razdoblja kako bi otkrili i analizirali događaje klimatskih promjena, kao što je dokumentirano u Wikipediji.

Ovo trenutno istraživanje u Heiligen Seeu predstavlja važan korak ne samo u razumijevanju prošlosti, već i u mogućnosti boljeg predviđanja mogućih budućih razvoja događaja u vezi s klimatskim promjenama. Sveobuhvatno prikupljanje podataka i planirani profili sedimenta dugi 10 metara mogli bi igrati odlučujuću ulogu.